• Imate vijest? Javite nam se na redakcija387@gmail.com




Moždani udar je moguće spriječiti

Na osnovu dostupnih informacija, moždani udar u svijetu godišnje dobije više od 15 miliona ljudi, a skoro šest miliona bude zabilježeno sa smrtnim ishodom.
tuzla_konferencija_mozdani

Moždani udar predstavlja jedno od najčešćih neuroloških oboljenja kod osoba odrasle dobi. I pored značajnog napretka koji je u posljednjih 20 godina učinjen na poljima prevencije, dijagnoze, terapije i rehabiltacije, moždani udar i dalje zauzima treće mjesto na listi uzroka mortaliteta u zemljama zapadne Evrope, a vodeći je uzrok dugotrajne onesposobljenosti ljudi.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, moždani udar predstavlja nagli nastup simptoma i znakova oštećenja moždane funkcije koji traju duže od 24 sata ili dovode do smrti, a ne mogu se drugačije objasniti nego kao oboljenje krvnih sudova.

Uvijek je bilo srce ispred mozga, ali ja mislim da je krajnje vrijeme da budu paralelni, jer centar za funkciju srca nalazi se u mozgu i zbog toga je moj apel da se okrene borba u smislu prevencije moždanog udara

U gruboj podjeli, moždani udar se dijeli u dvije velike grupe, odnosno takozvani ishemični moždani udar koji nastaje kao posljedica začepljenja krvnog suda i hemoragični koji nastaje usljed direktnog krvarenja u mozak, ili eventualnog krvarenja u njegovu okolinu.

Preventivno djelovati

Moždani udar je bolest koja se može desiti svakome u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. A da je riječ o bolesti koja u suštini ne bira godine, potvrđuje i činjenica da je na UKC-u Tuzla bila hospitalizirana i sedmogodišnja djevojčica, koju je medicinski tretirao dr. Dževdet Smajlović, šef Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju Univerzitetsko-kliničkog centra (UKC) u Tuzli.

Upravo je Smajlović u razgovoru za portal Klix upozorio mlade osobeda moždani udar ne bira spol, vrijeme, godine i mjesto, te je uputio apel svim građanima, posebno mladim osobama, da djeluju preventivno.

“Moždani udar je vrlo ozbiljno oboljenje i na njega treba misliti prije nego što do takve zdravstvene katastrofe dođe. Ja znam da je ovo teško vrijeme i da običan čovjek, nažalost, zbog silnih drugih, a prije svega egzistencijalnih problema, nema toliko vremena da vodi računa o svom zdravlju, ali bi zaista trebali svi više misliti. Mi imamo i puno kardiovaskularnih oboljenja koja odnose živote mladih ljudi u najboljim godinama, također puno malignih oboljenja koja nose živote, od djece do starih osoba. Uvijek je bilo srce ispred mozga, ali ja mislim da je krajnje vrijeme da budu paralelni, jer centar za funkciju srca nalazi se u mozgu i zbog toga je moj apel da se okrene borba u smislu prevencije moždanog udara. Postoje načini, a jedan od njih je i ovo što vi radite, odnosno medijska propaganda u svakom segmentu”, poručuje Smajlović.

A upravo s ciljem ukazivanja značaja na prevenciju, ali i na sve probleme koje donosi zdravstvena katastrofa zvana moždani udar, u Tuzli je u organizaciji Udruženja studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli “Medicus” i Klinike za neurologiju tuzlanskog UKC-a nizom aktivnosti tradicionalno oblježen Svjetski dan borbe protiv moždanog udara.

Moždani udar ne bira, nije vezan za profesiju i svi su mu podložni

Na projektnim aktivnostima timovi sačinjeni od studenata medicine i ljekara Klinike za neurologiju implementirali su radionice, kao i centralnu manifestaciju u vidu javne tribine, a koja je upriličena u petak u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Tuzli.

Apel mladima

“Cilj ovogodišnjeg projekta je akcentovanje važnosti prevetnivnih faktora i životnih navika s jedne, a s druge strane prepoznavanje znakova moždanog udara kao i brzine reagovanja na iste, jer je to najveća odgovornost koju ima osoba koja se nalazi sa oboljelom osobom”, kazao je za Klix.ba Adnan Mujanović, koordinator projekta.

Ističe da su ciljanu grupu prilikom organizacije ovog projekta predstavljali upravo mladi, odnosno studenti od 18 do 25 godina.

“S obzirom da danas žive užurbanim tempom života, mladi imaju vrlo nezdrave navike, odnosno nemaju dovoljno vremena za vježbu, konzumiraju dosta brzu hranu i tako dalje, a upravo ovi faktori, između ostalog dovode do moždanog udara. Primarno smo se fokusirali na njih kako bi prije svega mogli na sebi, ali i na svim ostalim ljudima prepoznati znakove moždanog udara, a u cilju što bržeg reagovanja” ističe Mujanović.

Napominje i da mladi nisu toliko svjesni ove problematike, jer je u njihovim zamislima, kako navodi, projektovana slika u kojoj se moždani udar ne može desiti njima, jer je riječ o problemu koji pogađa stariju grupu građana.

“Moždani udar ne bira, nije vezan za profesiju i svi su mu podložni”, naglašava Mujanović.

Prema dostupnom podacima iz izvještaja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH koji je usvojen koncem prošle godine, u periodu od 2010. do 2014. godine na području FBiH, prvo mjesto kao uzrok smrti stanovništva zauzimao je moždani udar sa stopom od 72,9 posto na 100.000 stanovnika, potom slijedi akutni infarkt miokarda sa 69,5 posto na 100.000 stanovnika te kardiomiopatija sa 63,6 posto na 100.000 stanovnika.

/Klix.ba, Kladusa.net

X